Brijuni
Brijuni su skupina od dva veća i dvanaest manjih otočića uz zapadnu obalu Istre. Proglašeni su nacionalnim parkom i spomen-područjem 27. listopada 1983. godine. Pod zaštitom je ne samo cijelo otočje, nego i okolno more. Brijunski otoci su poznati po očuvanoj sredozemnoj vegetaciji hrasta crnike, visoke makije te borova i čempresa, djelomično oblikovanoj kao pejzažni park. Tu je zoološki vrt u prirodi, safari park s egzotičnim životinjama te vrijedna kulturna baština iz rimskog i bizantskog razdoblja. Uspoređivani s rajem zemaljskim, Brijuni su i danas oaza mira i začuđujuće darežljivosti prirode. Zbog izuzetne ljepote otoci su još od početka stoljeća omiljeno ljetovalište svjetskih državnika i aristokracije.

Plitvička jezera
Plitvička jezera su najpoznatiji hrvatski nacionalni park, na popisu svjetske prirodne baštine UNESCO. Glavnu atrakciju ovog Parka, jedinstvenog u svijetu, čini 16 malih jezera kristalno modrozelene boje međusobno povezanih slapovima nastalih taloženjem sedre, posebne vrste vapnenca. Park obuhvaća izvorišni dio rijeke Korane u prostoru okruženom gustim šumama bukve, jele i smreke, dijelom u obliku izvorne prašume. Osim jezera i šuma, Park krasi i više spilja, izvora, cvjetnih livada, i brojne životinjske vrste među kojima se ističe mrki medvjed. Popularnosti Parka doprinosi i uporaba specijalnih vozila za prijevoz posjetilaca (panoramski "vlakovi", elektrobrodovi) kao i mnogobrojne atrakcije kao što je vjenčanje ispod vodopada. Iznimna ljepota jezera i slapova, bogat biljni i životinjski svijet, kontrasti jesenjih boja i čisti planinski zrak, šetnja šumskim stazama i drvenim mostićima, udobni hoteli i restorani domaćeg ugođaja privlače godišnje gotovo milijun posjetilaca. Treba naglasiti da su sve temeljne odrednice Parka vrlo nježan biodinamički sustav, osjetljiv na prirodne izmjene i neoprezne ljudske zahvate.

Paklenica
Paklenica obuhvaća najatraktivnije prostore južnog dijela Velebita, uključujući i njegove najviše vrhove. Glavna atrakcija Parka su dva impresivna kanjona, Velika i Mala Paklenica, usječena u planinu od mora do samih vrhova. Na razmjerno malom prostoru nacionalnog parka ima više neobičnih krških reljefnih formi, nekoliko spilja, a sačuvana je i izuzetno bogata i raznolika flora i fauna, među kojom možemo izdvojiti najkrupnijeg predstavnika, bjeloglavi sup. Među strmim stijenama ističe se Anića kuk, najpopularnije odredište hrvatskih alpinista. Iako se radi o prostoru izrazite divljine i očuvane prirode, lako je dostupan posjetiteljima zbog blizine Jadranske turističke ceste i grada Zadra.

Krka
Krka je među rijekama hrvatskog krša svakako najljepša. Poznata je po brojnim vodopadima, nastalim taloženjem sedre, posebne vrste vapnenca. Nacionalni park obuhvaća najveći dio toka rijeke s okolnim priobalnim prostorom od povijesnog grada Knina nedaleko njenog izvora do drugog povijesnog gradića Skradina. Tu nakon veličanstvenih slapova rijeka postepeno najprije prelazi u Prukljansko jezero, a nakon toga u duboki morski zaljev, u kojem se smjestio još jedan povijesni grad Šibenik. Rijeka dijelom teče dubokim kanjonima urezanim u vapnenačku zaravan, a dijelom je ujezerena. Među brojnim vodopadima osobitom ljepotom ističu se Skradinski buk i Roški slap, između kojih je na ujezerenom dijelu rijeke smješten otočić Visovac sa franjevačkim samostanom.

Kornati
Kornati su najrazvedenija otočna skupina cijelog Sredozemlja, a nalaze se u sjevernoj Dalmaciji. Ovaj pravi labirint mora i kamena sastoji se od oko 140 nenaseljenih otoka, otočića i hridi. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, 1980. g. veći dio Kornatskog akvatorija je prograšen nacionalnim parkom. Sačuvana je i izuzetno bogata i raznovrsna flora i fauna, a prema ocjenama stručnjaka cijeli akvatorij vrlo je dobro očuvan te ne postoje utjecaji nikakvih onečišćenja. Kornatski otoci ističu se brojnim bizarnim oblicima i neobičnim reljefnim strukturama, te osobito visokim klifovima stoga su Kornati jedno od najomiljenijih odredišta za nautičare na Jadranu, pa nije neobično što se u njihovoj blizini nalazi desetak marina. Jedna od rijetkih pojava na Kornatima, koja nije povezana sa stvaralaštvom prirode, a nesumnjivo oduzima dah, su kilometri suhozida koje su izgradili vlasnici pašnjaka kako bi spriječili prelazak ovaca iz jednog posjeda u drugi.

Mljet
Mljet je otok na krajnjem jugu Hrvatske zapadno od najpoznatijeg hrvatskog ljetovališta Dubrovnika. Istoimeni nacionalni park obuhvaća zapadni dio ovog po mnogima najljepšeg otoka na Jadranu kojeg još nazivaju «zeleni otok» zbog izuzetno bujnih šuma alepskog bora. Za ovaj su Park specifična dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju jezerima, te bujna i raznolika sredozemna vegetacija. Nacionalni park Mljet i okolno more također odlikuje bogat i zanimljiv životinjski svijet, među kojima možemo izdvojiti vodozemce, gmazove, ptice i sisavce, a posebno moramo izdvojiti sredozemnu medvjedicu (Monachus monachus), izuzetno rijetku vrstu hrvatske faune a i cijelog Mediterana. Mljet se ističe i bogatom kulturnom baštinom, a u okviru nje najimpozantniji primjer je kompleks benediktinskog samostana iz 12. stoljeća na malom otočiću usred jezera-zaljeva. Mljet je proglašen nacionalnim parkom 1960. g.

Risnjak
Risnjak je šumovit gorski masiv sjeverno od Rijeke, koji je ime dobio po risu, svom najpopularnijem stanovniku. Obuhvaća područje izvora rijeke Kupe, a zbog svog položaja na prijelazu iz Alpa u Dinaride te iz Sredozemlja u Srednju Europu, tu su na malom području okupljene gotovo sve vrste šuma ovih prostora te mnoge biljne i životinjske vrste. Među životinjama se posebno ističu mrki medvjed, ris, divlja mačka, divokoza, jelen, srna i orao. Ljepota šume, krški fenomeni, atraktivni izvori i veličanstveni vidici privlače na Risnjak brojne planinare i ljubitelje prirode. Risnjak je proglašen nacionalnim parkom 15. rujna 1953. godine.

Sjeverni Velebit
Sjeverni Velebit je najmlađi hrvatski nacionalni park, osnovan 1999. godine. Njime se željelo obuhvatiti najatraktivnije i prirodno najvrednije prostore sjevernog dijela Velebita. U prostoru ovog izrazito gorskog parka koncentriran je na malom prostoru izuzetno velik broj atrakcija - veličanstvene krške forme Hajdučkih i Rožanskih kukova, jedinstveni botanički vrt u prirodi, Lukina jama, jedna od najdubljih na svijetu. Planinari, ali i ostali ljubitelji prirode, neprestano se dive prirodnim ljepotama Velebita.

Parkovi prirode i druge atrakcije:

BIOKOVO – impozantna krška planina iznad Makarske rivijere s koje se pruža prekrasan pogled na more i okolne otoke. Biljni i životinjski svijet Biokova vrlo je raznolik i osebujan. Na Biokovu se gnijezde neke krajnje prorijeđene vrste ptica, poput surog orla, orla zmijara i bjeloglavog supa. Ovdje je stalno obitavalište vuka i vepra, a posebna su atrakcija divokoze i mufloni. Biokovo je izuzetno bogato pećinama i jamama dubokih nekoliko stotina metara.

TELAŠĆICA – prostrani duboki zaljev na krajnjem južnom dijelu Dugog otoka, u neposrednoj blizini nacionalnog parka Kornati. U zaljevu se nalazi više lijepih malih otočića i neposredno uz more malo slano jezero. Veoma su dojmljivi strmi klifovi, koji se uzdižu i do 180 m i štite zaljev od snage i udara otvorenog mora, stoga je zaljev Telašćica popularno odredište za nautičare.

VELEBIT – najveća hrvatska planina, koja uključuje dva nacionalna parka – Paklenica i Sjeverni Velebit. Zbog jedinstvenog reljefa te bogatog biljnog i životinjskog svijeta te brojnih endemskih vrsta proglašena je Svjetskim rezervatom biosfere UNESCO-a. Park prirode Velebit je najveće zaštićeno područje Hrvatske.

VRANSKO JEZERO – najveće jezero Hrvatske, nalazi se nedaleko Zadra. Zbog blizine mora jezero je bogato i morskom i slatkovodnom ribom. Poznato je i po bogatstvu ptica močvarica. Danas se ubraja u skupinu poznatijih ribičkih voda u ovom dijelu Europe.

UČKA – planina u istočnom dijelu Istre. Ima veoma zanimljiv reljef i izgled poput grebena. Također, obilježava je bujni biljni pokrov, mediteranska vegetacija, hrastova i kestenova šuma. Postoje brojni izvori na obje strane padine. Sa vrhova Učke se pružaju veličanstveni vidici.

MEDVEDNICA – gorski masiv iznad Zagreba i njegova glavna rekreacijska zona (najviši vrh Sljeme 1032 m). Medvednica je ujedno i najopremljenije skijaško središte cijele sjeverne Hrvatske. Ističu se dobro očuvane šume bukve i jele, a ima i atraktivnih spilja i dubokih potočnih dolina. Među kulturno-povijesnim spomenicima posebno se ističe srednjovjekovna utvrda Medvedgrad.

ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE – gorski masiv zapadno od Zagreba. Ima veoma razveden reljef gdje se ističu duboki kanjoni. Strmi obronci obrasli su šumama, a zaravni i blage padine pokrivene su brojnim livadama, pašnjacima i vinogradima te slikovitim seoskim naseljima.

PAPUK – najveće gorje u Slavoniji. Ističe se šumovitošću i dijelom eruptivnim reljefom.

LONJSKO POLJE – jedna od najvećih i najbolje očuvanih močvara Europe. Nalazi se uz rijeku Savu, istočno od Siska. Ističe se bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, gdje možemo izdvojiti prostrane hrastove šume, te bogatu ptičju faunu, osobito rode. Zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuća, koje su zbog svoje ljepote i očuvanosti pravi spomenik graditeljske baštine.

KOPAČKI RIT – veliko močvarno područje na ušću Drave u Dunav. Jedno od najvažnijih, najvećih i najatraktivnijih očuvanih izvornih močvarnih prostora Europe. Ističe se bogatim biljnim i životinjskim svijetom, osobito pticama močvaricama, ribama, jelenima i divljim svinjama.

Druga značajna prirodna područja i atrakcije:

RIJEKA DOBRA – u Karlovcu, poznata zbog svoje čistoće, bogatstva riba i atraktivnih kanjona i brzaka na kojima se organizira splavarenje, kajakaštvo i vožnja kanua.

RIJEKA MREŽNICA – u Karlovcu, s nizom vodopada na sadrenim preprekama; atraktivni kanjoni i omiljena kupališta.

BIJELE I SAMARSKE STIJENE – na planini Bjelolasica u Gorskom kotaru; mnoštvo bizarnih krških oblika u divljem i šumovitom pejzažu, strogo zaštićene kao prirodni rezervat.

CEROVAČKE PEĆINE – na Velebitu; sastoje se od gornje pećine (1295 m), srednje (390 m) i donje (2682 m); proglašene su geomorfološkim spomenikom prirode.

LIMSKI ZALJEV – slikovit duboki morski zaljev na zapadnoj obali Istre, zbog svoje uskosti i strmih stijena nalikuje na norveške fjordove.

KANJON RIJEKE CETINE – proteže se 10 km uzvodno od gradića Omiš. Kanjon je izuzetan fenomen što ga je formirala krška rijeka Cetina. Ima prelijepu prirodu, bogatu floru i faunu, a na rijeci se nalazi nekoliko malih prekrasnih otočića. Na rijeci se organizira rafting.

VIDOVA GORA na otoku Braču – najviši vrh svih Jadranskih otoka (780 m). Pokrivena je dalmatinskim crnim borom sačuvavši svoj prvobitan izgled i prelijepu očuvanu prirodu. Stanovništvo okolnih mjesta se još bavi ovčarstvom na starinski način što daje posebni šarm idiličnoj atmosferi otoka Brača. Sa vrha Vidove Gore se pruža prekrasan pogled na poznatu plažu Zlatni Rat.

ZLATNI RAT u Bolu na otoku Braču – mnogi se slažu da je to najljepša plaža na Jadranu, rt od finog šljunka koji se miče zajedno s valovima. Plaža je okružena borovom šumom.

NEREŽIŠĆA – Crni bor na krovu crkvice Sv. Petar u Nerežišćima na otoku Braču je izvanredan prirodni fenomen, star više od 100 g. Bor je rastao na krovu crkve među kamenim pločama, pa je tako u tim nepovoljnim uvjetima ostao mal i zakržljao i kao takav predstavlja prirodni bonsai.

MODRA ŠPILJA – pećina na otoku Biševo na otvorenom moru, blizu Visa. Istaknuta zbog svoje plave boje, prema mnogima, puno ljepša od slične, ali puno poznatije pećine na Capriju.

JABUKA – otočić Jabuka je vulkanskog podrijetla i interesantnog oblika. Nalazi se duboko na otvorenom moru i zbog svog oblika i strmih obala vrlo je nepristupačna i plovidba je otežana. Iako je mala ima bogatu endemičnu floru i faunu.

MODRO I CRVENO JEZERO – jezera u Imotskom u Dalmatinskoj Zagori. Jedinstveni krški fenomen od dvije izuzetno duboke rupe (Crveno jezero dubine 500 metara).

DELTA NERETVE – na jugu zemlje, jedinstveno močvarno područje sa specifičnom vegetacijom od trske, poznato po okupljanju velikog broja ptica.