Rent-a-car
Korisniki kutak
| Opi uvjeti |
| Nain plaanja |
| Kako rezervirati |
Nain plaanja
Mogunosti plaanja:
1. Virmani
2. NetBanking
3. Ope uplatnice
4. Kreditne kartice
Prijava
Rivijera Split
Split je najveæi grad Dalmacije i njeno kulturno, gospodarstveno, znanstveno, prometno, sportsko i turistièko središte. Smjestio
se u samom središtu Jadranske obale i u neposrednoj blizini rijeka
Jadro i Žrnovnica, na poluotoku izmeðu Kaštelanskog zaljeva i Splitskog
kanala. Na zapadu je brdo Marjan (178 m), a Kozjak (780 m) i Mosor
(1330 m) štite ga sa sjevera i sjeveroistoka i odvajaju od zaleða.
Split je jedno od najsunèanijih mjesta u Europi. Njegova blaga klima sa
2700 sunèanih sati godišnje pretvara ga i usred zime u oazu u kojoj se
u zavjetrini može uživati na suncu.
Split je grad s 1700 godina postojanja te sa mnoštvom povijesnih, arheološih i kulturnih spomenika. Nastao je iz Dioklecijanove palaèe (dio svjetske baštine UNESCO-a) koju je rimski car Dioklecijan dao izgraditi oko 300.g. kako bi ovdje proveo posljednje godine svog života. Danas je Split respektabilno turistièko središte koje æe 
vas oduševiti ne samo bogatom kulturno -povijesnom baštinom nego i svojom iznimnom ljepotom, toplinom i šarmom.
vas oduševiti ne samo bogatom kulturno -povijesnom baštinom nego i svojom iznimnom ljepotom, toplinom i šarmom.
Split ima 19 km dugu obalnu crtu, brojne su plaže i kupališta u gradu i njegovoj bližoj okolici. Najpopularnija plaža Baèvice je pješèana plaža smještena u samom centru Splita. Još
je mnogo atraktivnih plaža i kupališta (Kaštelet – šljunèana plaža, oko
3 km zapadno od centra grada; Kašuni – šljunèana plaža, oko 3 km
zapadno od centra grad; Bene – šljunèana i stjenovita plaža
– park šuma Marjan; Ovèice – šljunèana plaža nedaleko od centra,
Trstenik – šljunèane plaže 4 km istoèno od centra grada ; Žnjan – šljunèane plaže, oko 5 km istoèno od centra, i još mnoge druge).
Kaštelet, Baèvice te plaža hotela "Split" imaju spasilaèku službu, a posljednja dva kupališta okiæena su prestižnom plavom zastavom.
Split je i sportski velegrad u kojemu djeluju mnogi poznati sportski klubovi i natjecatelji. Pružaju
se moguænosti za bavljenje gotovo svim sportovima na kopnu i na vodi, a
blaga klima pruža moguænost rekreacije na otvorenom èitave godine.
Velik
je broj splitskih sportašica i sportaša koji su postigli uspjeh meðu
najboljima u svijetu (Goran Ivaniševiæ, Toni Kukoè, Blanka Vlašiæ,
Siniša i Nikša Skelin, Duje Draganja, Ivano Baliæ, Petar Metlièiæ i
Drago Vukoviæ, Mario Anèiæ i još mnogi drugi)
Bogat je i kulturno-zabavni život,
osobito ljeti. Usred sezone održava se tradicionalni festival Splitsko
ljeto, kada se izvode drame, opere i koncerti (od polovice srpnja do
polovice kolovoza). Splitske subotnje veèeri posveæene su ozbiljnoj
glazbi. Održavaju se i festivali zabavne glazbe, Art - ljeto, folklorne
priredbe, puèka fešta Dani Radunice i drugo. Tijekom godine uprilièuju
se Maruliæevi dani (u travnju), Knjiga Mediterana (u listopadu), a meðu
tradicionalnim manifestacijama su Blagdan sv. Križa, Sajam cvijeæa, Bal
Spliæana, sajam vina i dr. Dan grada slavi se 7. svibnja, na Blagdan
sv. Duje, zaštitnika grada.
U
Splitu djeluje nekoliko kazališta, meðu kojima svakako valja spomenuti
Hrvatsko narodno kazalište, podignuto 1893.koje organizira kazališne
festivale Splitsko ljeto i Maruliæeve dane. Djeluje i Kazalište mladih,
te
Splitsko kazalište lutaka.
U Splitu se nalaze èetiri marine:
ACI marina Split u sjeverozapadnom dijelu gradske luke; sportska luèica
Spinut na sjevernoj obali Marjana; sportska luèica Poljud u luci
Poljud; sportska luèica Zenta na južnoj obali Splita. Splitska gradska
luka u središtu grada služi samo za putnièki odnosno trajektni promet.
Split
je trajektno povezan sa svim srednjodalmatinskim otocima, te s Anconom
u Italiji; brodske se veze osim sa svim otocima održavaju i s Pulom,
venecijom, Dubrovnikom i dalje s Grèkom. U Resniku (Kaštela) je zraèna
luka koja povezuje Split sa Zagrebom nekoliko puta dnevno, ali i sa
europskim metropolama.
POVIJEST GRADA:
Na
mjestu današnjeg grada postojalo je veæ od ranog antièkog doba
ilirsko-grèko naselje Aspalathos. Potkraj III. st. car Dioklecijan
gradi svoju raskošnu palaèu, u kojoj je i sahranjen. Danas je to
kulturno-povijesni spomenik pod zaštitom UNESCO-a.
Od
VII.st. obnavlja se solinska biskupija, u IX. st. Split je važan grad
bizantskog temata Dalmacije, a veæ u IX. i X. st. poèinje jaèe
naseljavanje hrvatskog življa u grad. Za vladavine kralja Petra
Krešimira IV. i formalno je sjedinjen s Hrvatskom. Od 1105. g. priznaje
suverenitet ugarsko-hrvatskih kraljeva. U XII.i XIII.st.ekonomski
cvjeta, a od 1207. g. bira i svoje priore. Godine 1420. dolazi pod
Veneciju, a u XVI. st. opasno ga ugrožavaju Turci. Tijekom XVI. i XVII.
st. žestoki su sukobi izmeðu puèana i vlastele, epidemije kuge i
kolere, da bi se tek potkraj XVII. st. postupno oporavio. Nakon pada
Venecije dolazi pod Austriju, koja ga Požunskim mirom (1805. g.) ustupa
Francuskoj. U razdoblju 1813.-1918. g. ponovno je pod Austrijom. U
drugoj polovici XIX. st. u gradu se vodi borba izmedu autonomaša i
narodne stranke, koja završava pobjedom Narodne stranke (izbori 1882.
g.). U tijeku Drugog svjetskog rata proživljava talijansku i njemaèku
okupaciju.
KULTURNE ZNAMENITOSTI:
Najstarija je jezgra grada unutar zidova Dioklecijanove palaèe.
Sagraðena u III. st. ima tlocrt nepravilnog èetverokuta, a prema
unutrašnjem rasporedu spoj je rimske villae rusticae i utvrðenog vojnog
logora. Palaèa
ima podrume, a imala je i trijem (šetnicu). U sredini južnog proèelja
su Mjedena vrata (Porta Aenea), uz istoèni zid su Srebrna vrata (Porta
Argentea), na sjeveru Zlatna vrata (Porta Aurea), a na zapadu Željezna vrata
(Porta Ferrea). Unutar je crkva Sv. Dominika (XIII. st), Poljana kralja
Tomislava s crkvom Sv. Filipa Nerija iz 1735.g. Kad se proðe uz
renesansnu crkvicu Sv. Roka (1516. g.) doðe se na Peristil, središnji slobodni
prostor palaèe. Izmeðu stupova protirona dvije su kapele: Gospa od
Pojasa (1544. g.) i Gospa od Zaèeæa (1650. g.). Kroz protiron dolazi
se u vestibul, okrugli prostor nadsvoðen kupolom. Na istoènoj strani
Peristila je mauzolej cara Dioklecijana,danas katedrala Sv.Dujma,
koji je gotovo u cijelosti saèuvao svoj prvobitni izgled. Meðu
najstarije spomenike u mauzoleju-katedrali spadaju monumentalna drvena
vrata, rad Andrije Buvine, i kamena propovjedaonica iz XIII. st. Korske
klupe u katedrali (XIII.st.) najstarije su u Dalmaciji. Ispod katedrale
je kripta, kasnije pretvorena u kapelu Sv. Lucije. Uz katedralu je
zgrada u kojoj su sakristija, riznica i arhiv. Romanièki zvonik graðen
je od XIII. do XVII. st. U podnožju su mu dva romanièka lava, a desno
na zidu egipatska sfinga od crnog granita (XV. st. prije Krista).
Nasuprot mauzoleju je mali hram, posveæen vjerojatno Jupitru od kojega
se saèuvala samo cella s bogato dekoriranim portalom. Kasnije je
pretvoren u krstionicu. Tu je i najstariji poznati spomenik
srednjovjekovnog Splita: kameni luk s motivom astragala iz VII. st.
koji je uzidan u temelje zgrade pred krstionicom. Desno od Zlatnih
vrata je palaèa Papaliæ (XV. st.) najznaèajniji spomenik gotièke
arhitekture u Splitu (danas Muzej grada Splita). Tu je i crkvica Sv.
Martina s kamenom oltarskom pregradom s motivom pletera (XI.st.).
Ispred Zlatnih vrata je impozantan kip Grgura Ninskog, rad Ivana Meštroviæa. U parku sjeverozapadno od vrata su ostaci crkve Sv. Eufemije (XI.st.)
a saèuvani su temelji trobrodne crkvice Sv.Arnira koju je gradio Juraj
Dalmatinac. Desno od Željeznih vrata je palaèa Cindro (XVII. st.)
najljepša barokna palaèa u Splitu. U hodniku iznad Željeznih vrata je
crkvica Gospe od Zvonika iz XI.st. èiji je zvonik (1100. g.) najstariji
romanièki zvonik u Dalmaciji. Kroz Željezna vrata izlazi se na Pjacu
s gradskom vijeænicom (1443. g.), renesansnom palaèom Karepiæ, gotièkom
palaèom Cambij (XV. st.) te tornjem sa satom (XVI. st.). U zapadnom je
dijelu grada samostan i crkva Sv. Franje,osnovan u XIII. st, kasnlje pregraðivan. Stepenice vode na Marjan,
s kojega se pruža prekrasan pogled na grad i okolicu. Spuštajuæi se s
Marjana dvije su crkvice iz XV.st., Betlem i Sv. Jerolim. Prema Mejama,
meðu vilama je galerija Ivana Meštroviæa, s njegovim djelima i djelima suvremenih hrvatskih slikara. Dalje je Kaštelet, nekad kaštel obitelji Capogrosso-Kavanjin iz XVII. st. U sjevernom dijelu grada je Prokurativa sa zgradom kazališta, crkvom Gospe od zdravlja te brojnim muzejima i galerijama.Tu je i predromanièka crkvica Sv. Trojice i franjevaèki samostan na Poljudu.
ŠTO JOŠ VIDJETI U GRADU I OKOLICI:
MARJAN “gradska pluæa” Splita:
Poluotok
Marjan s istoimenim brdom (178 m) na zapadnoj strani grada pokriven je
kultiviranim parkom šumom i omiljeno je šetalište i izletište Spliæana.
Marjan
pruža mir, opuštanje, rekraciju i zabavu. Na Marjanu se nalazi i
šetalište, vidikovci, solarij, trim staze, igrališta i splitski zološki
vrt. Južne Marjanske hridi u posljednje su vrijeme omiljeno vježbalište
alpinista i slobodnih penjaèa. Njegove tri vidilice (tri vrha:125 m,
148 m, 178 m) pružaju nezaboravan pogled na stari i novi dio Splita,
otoke koji ga okružuju, te Kaštelansku rivijeru sa Solinom i Trogirom.
Cijeli prostor Marjana obiluje crkvicama od kojih su neke vrlo stare
(na južnoj strani nalazi se crkva Gospe od Sedam Žalosti iz XV.st., a
na samom rtu Marjana na hridi nalazi se predromanièka crkvica Sv.Jurja
iz IX.st. Gornjom cestom koja se penje prema istoku i vrhu Marjana
dolazi se do crkvice Sv.Jere iz druge polovice XV.st., na podnožju
Marjana sa sjeverne strane nalazi se ranokršæanska crkva Gospe od
Spinuta).
Sustipan
je smješten na jugozapadnom rtu splitske luke. Ime je dobio po
nekadašnjem samostanu Sv.Stjepana "pod borovima". Samostan je bio
podignut u ranom srednjem vijeku, tako da je svojedobno služio i kao
konaèište hrvatskim kraljevima. Poèetkom 19.st. na Sustipanu je bilo
ureðeno prvo splitsko izvangradsko groblje koje je kasnije od 1958 -
1962.g. preseljeno na podruèje Lovrinac, a na Sustipanu je ureðeno
šetalište. Poseban mu je naglasak davao klasicistièki glorijet koji je
saèuvan do danas. Meðu visokim borovima pruža se prekrasan pogled na
more i otoke pred gradom. Iako Split ima još plaža koje su obilježile živote i razdoblja, Baèvice su ipak nešto posebno. Baèvice su kultna pješèana plaža smještena u srcu grada. Svoje kupaèe imaju i u zimskim mjesecima, a ljeti žive od ranojutarnjih kupaèa do kasnoveèernjih koncerata i zabava. Poznate su i po piciginu koji se na Baèvicama igra redovito ljeti i zimi.
MARMONTOVA ULICA i PROKURATIVE:
Zapadnu
granicu stare jezgre grada èini Marmontova ulica. Ime je dobila po
Napoleonovom maršalu Marmontu, koji je za svoje kratke vladavine uèinio
prave pothvate u obnovci i modernizaciji ondašnjeg Splita.U Marmontovoj
uliciu je 1922.g. utemeljena biblioteka i èitaonica za frankofile,
danas Alliance Francaise. U njoj se nalazi i prvo splitsko kino
Karaman, jedna od najstarijih apoteka u gradu, poznata splitska
ribarnica – jedina ribarnica bez muha zahvaljujuæi jakom mirisu
sumpornih voda koje izviru u blizini , palaèa Duplanèiæ, a sjevernim
dijelom kroz mletaèki bastion dolazi se do kazališta i crkve Gospe od
Zdravlja.
Na
zapadnoj strani Marmontove ulice nalazi se veliki arhitektonski sklop
nazvan Prokurative. Projektirane su u neorenesansnom stilu s prizemnim
trijemom s arkadama na boènim krilima.Sastoje se od 3 graðevinske
cjeline - sjeverne zgrade koja je proèeljem okrenuta moru te istoènog i
zapadnog krilakoja zatvaraju pravokutni trg koji se skalinadom otvara
prema obalnoj promenadi.
VOÆNI TRG
- jedan od najljepših trgova u Splitu. Reprezentativnost mu pružaju
osmerokutna mletaèka kula, kasnorenesansna palaèa Milesi i Meštroviæev
spomenik Marku Maruliæu koji zajedno tvore jednu skladnu urbanu
cjelinu. Uz Voæni trg povezana je Mihovilova širina te poljana braæe
Radiæa te zajedno stvaraju jedan od najslikovitijih gradskih prostora.
MATEJUŠKA je još posljednji slikoviti dio stare splitske luke. TOMIÆA STINE su simbol puèke arhitekture i razglednica grada Splita.GRADSKA LUKA I SPLITSKA RIVA - Luka je sama po sebi jedan od najprivlaènijih i najkarakteristiènijih urbanistièkih ambijenata svakog starijeg primorskog grada. Kružni oblik zaljeva pridonosi njezinoj prirodnoj ljepoti. Splitska riva u dnu luke imala je stoljeæima središnji urbanistièki znaèaj. Sa sjeverne strane rivu zatvara proèelje Dioklecijanove palaèe koje se nakon markantnog središnjeg akcenta mletaèkog kaštela, nastavljalo cjelovitim nizom zgrada jednake visine. Na rivi postoji èitavi niz kavana sa ljetnim i zimskim štekatima.
VELI VAROŠ -
Uz istoène obronke brda Marjana smješteno je zapadno predgraðe Veli
Varoš sa strmim kaletama, donedavno simbol splitskih ribara. Obiluje
izvrsno saèuvanom puèkom arhitekturom i izvornim puèkim ambijentima.
Meðu arhitektonskim spomenicima najpoznatija je crkvica Sv.Mikule iz
XI.st., tu je i crkvica Gospe od Soca, Sv.Križa, Sv.Frane.
MUZEJI I GALERIJE:
Muzej grada Splita – Papaliæeva 1
Arheološki muzej – Zrinsko – Frankopanska 25
Etnografski muzej – Narodni trg 1
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Gunjaèina bb
Hrvatski pomorski muzej – Glagoljaška 18 – Tvrðava Gripe
Prirodoslovni muzej i zološki vrt – Kolombatoviæevo šetalište 2
FUNDACIJA IVANA MEŠTROVIÆA – GALERIJA – Šetalište I.Meštroviæa 46
GALERIJA EMANULA VIDOVIÆA: Papaliæeva 1
GALERIJA FOTOKLUBA SPLIT – Marmontova 5
GALERIJA KONZERVATORSKOG ODJELA - Porinova 2
GALERIJA UMJETNINA – Kralja Tomislava 15 i Lovretska 11
RIZNICA KATEDRALE – Kraj Sv.Duje 3
FRANJEVAÈKI SAMOSTAN, CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA POLJUDU – Poljudsko šetalište 17
SALONA
Šest
kilometara sjeverno od Splita u današnjem Solinu nalaze se ostaci
antièkog grada Salone, metropole rimske provincije Dalmacije. Nastala
je uz ušæe rijeke Jadro i zaštiæeni morski zaljev u podnožju Kozjaka.
Salona je prvotno bila obalno uporište i luka ilirskih Delmata. Kasnije
su je zauzeli Rimljani, pa za cara Augusta postaje ekonomsko i
politièko središte rimskih posjeda u Dalmaciji. Najveæi procvat
doživljava za cara Dioklecijana. Oko 614 g. zauzimaju je Slaveni i
Avari i razaraju. U srednjem vijeku je u sastavu Hrvatske.
Od
ostataka iz rimskog doba tu su ruševine polukružnog gledališta rimskog
amfiteatra iz II.st. te temelji hrama iz I.st. Sjeverno je gradski
forum s nizom reprezentativnih zgrada i hramova. Uz cestu je rimsko
groblje, a uz gradske zidine i starokršæansko groblje s ostacima
bazilike iz IV.st. Uz gradske, djelomièno saèuvane zidove dolazi se do
kompleksa gradskih bazilika, središta straokršæanskog Solina koji
obuhvaæa ostatke trobodne katedrale s osmerokutnim baptisterijem,
biskupskim dvorom i gospodarskim zgradama i ostatke bazilike biskupa
Honorija s tlocrtom u obliku grèkog križa. Istoèno su i ruševine
gradskih termi, ostaci gradske èevrti s gustim spletom ulica,
starokršæansko groblje s velikom trobodnom bazilikom, saèuvanom u
ruševinama. U blizini su naðeni sarkofazi Hipolita i Fedre, Julije
Aurelije Hilae i Dobrog Pastira, danas u Arheološkom muzeju u Splitu.
Uz treæe solinsko starokršæansko groblje Marusinac je i bazilika
otvorenog tipa, rijedak primjer u tipologiji starokršæanskih crkava.
Naðeni su i ostaci sarkofaga kraljice Jelene (976.g.) s natpisom, koji
je jedan od najznaèajnijih dokumenata iz razdoblja starije hrvatske
povijesti.
TVRÐAVA KLIS
Tvrðava
Klis nalazi se u zaleðu Splita, udaljena 11 km od mora prema sjeveru,
na prijevoju izmeðu Mosora i Kozjaka. Smještena je na visokim prirodnim
liticama i nekada je imala vrlo važnu obrambenu ulogu. Jezgra naselja
je ispod srednjovjekovne tvrðave. U ranom srednjem vijeku Klis je bio
utvrðeno župno središte, a prvi se put spominje 852.g. Tu je bio dvor
hrvatskih knezova. Iako utvðen, osvajaju ga Turci (1537.g.) i nakon
toga su zagospodarili cijelom Dalmacijom, osim primorja, koje je držala
Venecija.
Tvrðava
je jedinstvena, ima tri razine, okružena je trostrukim prstenom
obrambenih zidina.Danas je u tvrðavi ureðena povijesna zbirka. S
tvrðave se pruža izvanredan pogled na okolne krajeve, vidi se èak i
udaljeni otok Vis.
SINJ
Sinj
je grad u Cetinskoj krajini, 34 km sjeveroistoèno od Splita, u antièko
doba Setovia. U spomen pobjede nad Turcima 1715.g. Tu se svake godine
održava viteška igra “alka” - alkari odjeveni u tradicionalnu nošnju,
jašuæi na konjima u punom galopu gaðaju kopljem kolut (alku) obješenu
na žici. U gradu je Muzej alke s oružjem i nošnjama, a na brežuljku
zavjetna crkvica Sv.Lovre.
Vrlo je privlaèna sinjska okolica i cijela Cetinska krajina (rijeke, izvori, jezera, spilje, Sinjsko polje).
U
lijepom okolišu pruža se moguænost za ugodan odmor, sport i rekreaciju,
lov i ribolov. Brojni ugostiteljski objekti nude smještaj i jela
tradicionalne sinjske i cetinske kuhinje (žabe, pastrve, rijeène
rakove, arambašiæe, janjetinu)
ŠPILJA VRANJAÈA -
Najljepša
špilja u Srednjoj Dalmaciji, špilja Vranjaèa nalazi u zaleðu Splita, na
sjeverozapadnom podnožju Mosora kod sela Kotlenice.
Špilja
Vranjaèa se sastoji od dvije dvorane, prve dvorane (bez siga) koja je
bila poznata još u 19. stoljeæu, te druge dvorane koja je otkrivena
1903. godine. Zbog prekrasnih siga, špilja je 1929. godine osposobljena
za posjet turista.
Sastoji
se od dva glavna prolaza i “hodnika” koji ih spaja. Špilja je zaista
impresivna - prepuna stalaktita i stalagmita, špiljskih stupova i
arkada, neke dvorane su plavièaste i zelene, a neke svjetlucaju posute
kristalima. Duga je oko 300 metera a duboka 65m. Zbog svoje privlaène
unutrašnjosti kao i okoliša, te blizine ceste i parkirališnih mjesta
špilja je lako pristupna i zanimljiva brojnim izletnicima. Od 1929
špilja ima i elekrtiènu struju, a postoji i pješaèka staza duga 300
metara.